Author
Abstract
Industrija je u srediÅ¡tu deset politiÄkih prioriteta Europske komisije, a industrijska preobrazba trebala je zapoÄeti 2012. godine dokumentom o âreindustrijalizaciji Europeâ, kojim je Europska unija namjeravala preokrenuti smanjenu ulogu industrije u Europi s tadaÅ¡nje razine (u smislu dodane vrijednosti) od oko 16% BDP-a do 20% do 2020. godine. Konkretna implementacija nastavljana je âJunckerovim planomâ, odnosno Planomulaganja za Europu 2014., kada je uspostavljen Europski fond za strateÅ¡ka ulaganja, kako bi se diljem kontinenta poticali strateÅ¡ki projekti i tako rjeÅ¡avao problem pomanjkanja ulaganja. Pored toga, donesene su brojne politike i dokumenti o važnosti âindustrijske renesanseâ, koji su usmjereni na osnaživanje industrije za stvaranje novih radnih mjesta, jaÄanje konkurentnosti Europe, poticanje ulaganja i inovacija u Äistim i digitalnim tehnologijama te obranu europskih regija i radnika koji su najviÅ¡e pogoÄeni industrijskim promjenama. MeÄutim, iako se cilj od 20% udjela tada Äinio ambicioznim, isti je nakon smanjenja udjela EU-a u globalnom proizvodnom izvozu i nakon smanjene uloge industrije u ukupnom gospodarstvu EU-a, postao nedostižan. Kao posljednji korak, u rujnu 2017. objavljena je âobnovljena strategija industrijske politike EU-aâ koja okuplja sve tekuÄe i nove horizontalne inicijative i inicijative specifiÄne za pojedine sektore te uvodi pojam Äetvrte industrijske revolucije. Naime, Äetvrta industrijska revolucija ili industrija 4.0 definirana je kao sljedeÄa razina proizvodnje u kojoj tehnologija nije egzogeni faktor. Preciznije, rijeÄ je o globalnom konceptu digitalne transformacije industrije koji ukazuje na novo industrijsko doba koje transformira tradicionalne proizvodne procese i naÄine rada. MeÄutim, važno je istaknuti da je industrija 4.0 joÅ¡ uvijek uglavnom vizija, Äak i u razvijenim ekonomijama. U radu se stoga analizira pozicija i spremnost Republike Hrvatske, kao Älanice Europske unije, s obzirom da Äe svima koji su nepripremljeni pratiti Äetvrtu industrijsku revoluciju, ista donijeti deficit konkurentnosti u smislu joÅ¡ veÄe nezaposlenosti i dublje socijalne nejednakosti.
Suggested Citation
Gordan DružiÄ & Martina Basarac SertiÄ, 2018.
"Hrvatska i Äetvrta industrijska revolucija,"
EFZG Occasional Publications (Department of Macroeconomics), in: Zbornik radova znanstvenog skupa: Modeli razvoja hrvatskog gospodarstva, (ur. DružiÄ, G.; DružiÄ, I., izdavaÄ: Ekonomski fakultet Zagreb; Hrvatska aka, edition 1, volume 1, chapter 12, pages 283-308,
Faculty of Economics and Business, University of Zagreb.
Handle:
RePEc:zag:chaptr:18-12
Download full text from publisher
Corrections
All material on this site has been provided by the respective publishers and authors. You can help correct errors and omissions. When requesting a correction, please mention this item's handle: RePEc:zag:chaptr:18-12. See general information about how to correct material in RePEc.
If you have authored this item and are not yet registered with RePEc, we encourage you to do it here. This allows to link your profile to this item. It also allows you to accept potential citations to this item that we are uncertain about.
We have no bibliographic references for this item. You can help adding them by using this form .
If you know of missing items citing this one, you can help us creating those links by adding the relevant references in the same way as above, for each refering item. If you are a registered author of this item, you may also want to check the "citations" tab in your RePEc Author Service profile, as there may be some citations waiting for confirmation.
For technical questions regarding this item, or to correct its authors, title, abstract, bibliographic or download information, contact: Tomislav Sekur The email address of this maintainer does not seem to be valid anymore. Please ask Tomislav Sekur to update the entry or send us the correct address
(email available below). General contact details of provider: https://edirc.repec.org/data/fefzghr.html .
Please note that corrections may take a couple of weeks to filter through
the various RePEc services.